Ukoliko u narednoj godini budžet bude štedljiviji, pa umesto sadašnjih 4,5 odsto, minis državne kase bude 3,9 odsto BDP-a, velike su šanse da se ulazak u dužničku krizu spreči, a od 2014. godine javni dug počne da pada. Ovakav razvoj događaja može uslediti uz uslov da kurs dinara ostane stabilan, a narednu godinu završimo sa bar tri odsto rasta privredne aktivnosti.Javni dug se značajno približio zakonski definisanoj granici od 45 odsto BDP-a, do kraja godine ostaće ispod te granice, ali već naredne godine postoji opasnost da se otrgne kontroli.
Ukoliko u narednoj godini budžet bude štedljiviji, pa umesto sadašnjih 4,5 odsto, minis državne kase bude 3,9 odsto BDP-a, velike su šanse da se ulazak u dužničku krizu spreči, a od 2014. godine javni dug počne da pada, izjavio je danas predsednik Fiskalnog saveta Pavle Petrović.
Ovakav razvoj događaja može uslediti uz uslov da kurs dinara ostane stabilan, a narednu godinu završimo sa bar tri odsto rasta privredne aktivnosti, rekao je Petrović u intervjuu Večernjim novostima.
"Javni dug se značajno približio zakonski definisanoj granici od 45 odsto BDP-a, do kraja godine ostaće ispod te granice, ali već naredne godine postoji opasnost da se otrgne kontroli", upozorio je predsednik Fiskalnog saveta.
Prema njegovim rečima rast plata u javnom sektoru i penzija ozbiljnije je dodatno opteretio budžet za oko 15 milijardi dinara, pa se zato u ovom segmentu mora povesti računa o strogom poštovanju fiskalnih pravila, odnosno o visini predstojećeg povećanja ovih primanja.
Takođe, kako je naveo, važno bi bilo da i lokalne samouprave, posle primene Zakona o decentralizaciji koji je napravio određeni jaz u budžetu, dodatne prihode koje će dobiti utroše u otvaranje radnih mesta, a ne u tekuću potrošnju.